mardi 10 juin 2014

Modèl analiz

Fakilte Lengwistik Aplike
Inivèsite Leta Ayiti
Analiz tèks kreyol

Plan pou analize yon tèks

A – Aspè semyotik
  1. Prezantasyon tèks la
-          Non otè a, gwoup la oubyen chantè a
-          Tit tèks la
-          Karyè otè a
-          Ane tèks la sòti
-          Nonm paragraf, kantite liy
-          Sou konbyen kolòn tèks la prezante
  1. Kondisyon reyalizasyon tèks la

B – Aspè lengwistik
  1. Fonetik-fonoloji : Asonans, Aliterasyon
  2. Mòfosentaks :
-          tip / fòm fraz yo
-          vèb : mòd, tan
-          mo lyezon
-          pwosede repriz : pwonon, repetisyon, repriz ki fèt ak anafò oubyen katafò



CH- Aspè leksiko-semantik
  1. Chan leksikal / chan semantik
Denotasyon / konotasyon
  1. Vokabilè ki make jijman, opinyon ak santiman
-          Figi estil


D- Aspè sosyolengwistik
-          Rejis / nivo lang
-          Kategori sosyal
-          Entèferans leksikal
-          Eslogan alamòd

E- Opinyon pèsonèl aprè analiz
  1. Enpòtans tèks la
  2. Nivo didaktik tèks la
  3. Nivo kritik tèks la










Nou pap dòmi bliye
I.
Nou pap dòmi bliye
Tout nèg ki te tonbe
Nan chen manje chen
Kote libète
Tounen flè sonje
Nan koze malere.

Si nou vanse devan,
Se devan pou n rete.
Rale kò n dèyè,
Se vole gadyè.
Nou vanse devan
Pou n pa manje sote.

Dèyè mòn gen mòn
K ape
Kanpe pi wo.
Dèyè mòn gen mòn 
Boujwa anba pye
Malere.

II.
Gade solèy nan je,
Se plezi neg ki brav.
Kout zam ap tire,
Mache tèt bese
Se viv pitiman
Vlope nan rad kapon.

Foul moun te rasanble
Lè Peral t ap goumen
Pou n pat rete
Bouki dan griyen
Ak yon Ayiti
Rad chire, toutouni.

Dèyè mòn gen mòn
K ap
Kanpe pi wo.
Dèyè mòn gen mòn.
Boujwa anba pye
Malere.

III.
Yon jou nèg va kanpe
Pou yo ka jwenn yon jan
Pou ti Jan manje
San gwo Jan pa di
Taks sou pitimi
Kouray o vye nèg yo

Jodi a, se twòkèt
Men li deja twò lou
Gwo chay la dèyè,
Nou bezwen ponyèt
Pou ride n leve
Yon biskèt tonbe.

Boujwa anba pye
Malere.

                       

                                                                                              Sou yon mizik Atis Endepandan
                                                                                              1971
                                                                                              pp. 14-15
                                                                                              Georges Castera, fils
Editions: Idées Nouvelles, Idées Prolétariennes, Port-au-Prince, Haïti, 1978, 1998.











Modèl analiz
Plan travay
A-    Aspè semyotik
1.      Prezantasyon tèks la
Tit tèks la se « Nou pap dòmi bliye », moun ki ekri li a rele Georges Castera, fils (Jòj Kastra). Se yon pwezi ki soti nan yon rekèy ki rele « Sou yon mizik atis endepandan ». Nou jwenn tèks la nan paj 14-15. Rekèy tèks sa a soti pou premye fwa nan lane 1971. Gen de (2) lòt edisyon ki te soti aprè an 1978 ak 1998 nan Idées Nouvelles, Idées Prolétariennes nan Pòtoprens ann Ayiti.
Tèks la genyen 10 pati ladann, tit la plis 9 paragraf. Pou 9 paragraf yo, nou jwenn uit (8) sizen ak youn ki gen yon distik. Li gen 3 estwòf, chak estwòf gen 3 paragraf. Tèks la genyen 50 liy. Antou nou jwenn 14 fraz nan tèks la ki genyen 25 vèb ladan yo.   
2.      Kondisyon reyalizasyon tèks la
Jòj Kastra ekri nan bi pou li bay moun ki pa gen ni rele, ki pa gen ni reponn yo yon espwa kote tout bagay ka chanje nan peyi isit. Paske lè nou sonje jan de seri de moun te goumen pou nou pat tonbe nan sa nou ye la, gen avni toujou. Tèks la anglobe 3 aspè : sosyal, politik ak ekonomik. Li pale de lavi yon seri male ki ap mennen nan yon peyi enstab pilitikman, kote, finansyèman lajan an mal pataje. Gen moun ki ap jete manje alògen lòt ki pa ka manje. Dwa pitit Sòyèt yo pa respekte, alò li lè li tan pou gen yon leve kanpe pou sa chanje.    
B-     Aspè lengwistik
1.      Fonetik-Fonoloji : asonans, aliterasyon
Lè nou analize tèks la, nou wè otè a pa mete anpil rim ladann. Nou relve yon bon kou asonans ak aliterasyon. Gen kèk varyasyon tou nan lang nan. M’ap pran de egzanp pou varyasyon an. « Gadyè », nan lang estanda a, se gagè yo di. Epi nou jwenn « ride », nan kreyòl estanda se ede nou genyen.
Ann analize fraz sa yo :
1)      Si nou vanse devan se devan pou n rete.
Pou asonans : an, e.
Pou aliterasyon : s, v.


2)   Nou pap dòmi bliye tout nèg ki te tonbe nan chen manje chen kote libète tounen flè sonje nan koze malere.
Pou asonans : ou, i, e, è, an, en.
Pou aliterasyon : n, m, l, t, m, k.

2.      Mòfosentaks
a)      tip fraz yo : tèks la gen yon sèl kategori fraz ki regwoupe yo nan tip fraz deklaratif, paske otè a te ap devlope yon pwen enpòtan epi ki chita sou baz deklarasyon.
Nou ap pran 3 egzanp nan tèks la :
1.      Dèyè mòn gen mòn k’ap kanpe piwo.
2.      Mache tèt bese se viv pitiman, vlope nan rad kapon.
3.      Nou bezwen ponyèt pou ride n’ leve yon biskèt tonbe.
b)   fòm fraz yo : nan tèks la majorite fraz yo ale nan gwoup fraz afimatif. Se yon bann fraz ki pote yon pakèt enfòmasyon pozitif, nou te ka ekri tout fraz sa yo, kòm nou byen konnen yo, nou ap pran 2 egzanp :
1.      Boujwa anba pye malere.
2.      Jodi a se twòkèt men li  deja twò lou, gwo chay la dèyè.
Nan fòm negatif, nou jwenn :
1.      Nou p’ap dòmi bliye.
2.      Pou n’ pa manje sote.
3.      Pou n’ pa t’ rete Bouki dan griyen.
4.      San gwo Jan pa di taks sou  pitimi.
Gen yon fraz anfatik, kote otè a mete anfaz sou kòmansman mizè nou :
Egzanp : Jodi a, se twòkèt men li deja twò lou.
  
c)      vèb : mòd, tan : nan tèks la gen 25 vèb ki konjige ak mòd endikatif.
-          Pami yo nou jwenn 2 ki nan tan pase avèk yon aspè akonpli : « te tonbe », nou jwenn nan 25 èm liy lan.
-          Nou jwenn 2 ki nan tan fiti; se « va kanpe » nou jwenn nan 37 èm liy lan ki se yon fiti pwòch avèk yon aspè iminan. Dezyèm nan se « ka jwenn ».
-          Rès 21 yo nan tan prezan.

d)     mo lyezon : nou jwenn 5 nan tèks la : kote, pou, ak, si, men.
e)      pwosede repriz : pwonon, repetisyon, repriz ki fèt ak anafò oubyen katafò
pwonon anaforik : Nou pap jan dòmi bliye
                              Si nou vanse devan

CH- Aspè leksiko-semantik
1.      Chan leksikal : Libète
Nèg tonbe – vanse – devan – mòn – anba pye – gade solèy – brav – zam – tire – goumen – Ayiti – kouray – ponyèt – ride – leve.
 Chan semantik : toutouni  - bouki – Tijan – vye nèg yo.
Denotasyon / konotasyon
Tonbe
Sans denote : se lè pye yon moun chape epi li atè.
Sans konote : mouri (nèg ki te tonbe).

Sans denote : aspè, aparans fizik yon moun.
Sans konote : pa patisipe ankò nan bagay ou te konn patisipe anvan (rale kò n’ dèyè).

Mòn
Sans denote : yon pati tè ki pi wo pase sa ki antoure l’ yo.
Sans konote : aprè yon difikilte se yon lòt.


Kanpe
Sans denote : lè moun sou de (2) pye yo nan yon pozisyon estab.
Sans konote : difikilte ki pi rèd toujou pase sa w te gen anvan an (mòn k’ap kanpe pi wo).

Pye
Sans denote : manm enferyè yon moun. Li sèvi pou mache, kouri…
Sans konote : li refere ak dominasyon nan kontèks sa (boujwa anba pye malere).

Ti Jan
Sans denote : non yon moun.
Sans konote : malere (pou ka jwenn yon jan pou Ti Jan manje).

Gwo Jan
Sans denote : non yon moun.
Sans konote : boujwa (san Gwo Jan pa di taks sou pitimi.

Twòkèt
Sans denote : moso twal ki sèvi pou sipòte yon chay yon moun ap pote sou tèt li.
Sans konote : kòmansman pwoblèm yo (jodi a se twòkèt la).

Chay
Sans denote : yon kantite bagay ki gen pwa.
Sans konote : pwoblèm pi rèd toujou gen pou vini (chay la dèyè).



Ponyèt
Sans denote : pati nan manm siperyè moun.
Sans konote : moun ki pou mete avè n’ pou n’ reyalize yon bagay (nou bezwen ponyèt pou ride n’ leve).

Biskèt
Sans denote : zo plat ki plase nan mitan epi davan kòtòf lestomak la.
Sans konote : ede n’ chanje yon sitiyasyon (ride n’ leve yon biskèt tonbe).

2.   Vokabilè ki make jijman, opinyon ak santiman : ak yon Ayiti rad chire, toutouni. Libète tounen flè sonje nan koze malere. Si nou vanse devan se devan pou n’ rete. Boujwa anba pye malere. Se plezi moun ki brav. Se viv pitiman.

-          Figi estil : tèks la chaje ak figi estil ou retorik ladan li.
Nou jwenn 3 metafò :
1.      Youn nan premye paragraf la : libète tounen flè sonje.
2.      Nan dezyèm nan gen youn tou : rale kò dèyè se vole gadyè.
3.      Ak youn nan katriyèm nan : gade solèy nan je se plezi

Gen 3 pèsonifikasyon :
1.      Nan 3èm paragraf la : gen mòn k’ap kanpe.
2.      Nan 5èm paragraf la : Ayiti rad chire, toutouni.
3.      Nan 4èm paragraf la : gade solèy nan je.

Yon alegori nan 3èm liy lan : chen manje chen.
Yon efemis nan 2èm liy lan : nèg ki te tonbe.
Yon pleyonas aksetab nan 7èm liy lan : vanse devan.
Yon litòt nan premye liy lan : nou pap dòmi bliye.
Yon paradòks nan trèzyèm liy lan : dèyè mòn gen mòn.


C-    Aspè sosyolengwistik
-          Rejis / nivo lang : popilè
-          Kategori sosyal : tèks la ekri nan enterè klas popilè a. otè a pran defans moun ki nan klas anba yo, malere yo.
-          Entèferans leksikal : otè a itlize mo kreyòl sèlman. Tèks la pa gen entèferans.
-          Eslogan alamòd : dèyè mòn gen mòn – se twòkèt la chay la dèyè


D-    Opinyon pèsonèl aprè analiz
1)   Enpòtans tèks la : tèks la enpòtan pou sansibilize oubyen fè pran konsyans sou reyalite mas pèp la. Pou fè konprann tout pouvwa pa dwe rete sèlman nan men klas anwo a paske se malere yo ki te goumen pou libète. Yo pa dwe fè bak men si yo vanse devan, devan pou yo rete.
2)   Nivo didaktik tèks la : yo ka itilize tèks sa nan literati tankou nan syans sosyal pou domèn lekòl. Yo ka bay elèv etidye oubyen analize reyalite sosyete a sou baz sa ki di ladan l’ yo.
3)   Nivo kritik tèks la : malgre tèks sa se yon powèm ki fèt san rim, paske yon powèm pa oblije gen rim ladan n’, men mwen remake Jòj Kastra te fè tantativ vèsifikasyon ki pat rive respekte. Li kenbe yon nonm pye ki pontyèl,sètadi 6 liy. Sepandan te gen ase mo lyezon nan tèks la, men li te ranpli ak figi estil, konotasyon elatriye. Tit tèks la pa te vrèman eksprime fen tèks la, men sa ki di nan fen an se rezilta, se konsekans aplikasyon tit la.

Pwofesè : Jean Pierre ANTOINE


mardi 3 juin 2014

Modalizasyon

Bonjour,

Men rès not sou Modalizasyon an

Modalizasyon
Yo rele modalizasyon operasyon ki pèmèt ou wè prezans yon enonsyatè ak pozisyon li nan yon tèks. Se mak modalite yo ki pèmèt ou wè pozisyon lokitè a.
Dèske wap pale de modalizasyon ou wè 3 aspè nan tèks la :
-          Jan enonsyatè a afiche l nan tèks li a ;
-          Jan enonsyatè a ap antre an relasyon avèk destinatè a;
-          Ki pozisyon enonsyatè a pran nan pawòl li ap mete nan tèks la.
Li pa fasil pou ou jwenn tèk ski pag en pozisyon otè a ladan li.

Nan anpil tèks, nou jwenn endis ki moutre pozisyon enonsyatè a; se sa yo rele mak modalite yo. Nan yon tèks imajinè, otè fè prezans li parèt nan vwa karatè a kote lap jije pésonaj yo oubyen bay lide li sou evènmanyo.

Mak modalite
Lang lal bay anpil fason ou ka modalize yon enonse. Men sa nou jwenn pi souvan yo :
  1. Vokabilè konotatif : Non salma mo yo dekri reyalite, men yo endike yon valè tou. Sa ka yon valè melyoratif ou byen pejoratif; lè sa yo di mo yo gen sans konote. Ou jwenn entèjeksyon (elas!) ak yon pakèt non, adjektif, advèb epi vèb ki pran mak konotasyon fasilman. Valè konotatif yo moutre sibjektivite otè a.
  2. Mak enonsyasyon : Yo rele mak enonsyasyon yon pakèt endis ki moutre prezans enonsyatè a ak destinatè a. Ou jwenn : prono pèsonèl yo ak mo ki gen menm valè ak yo (fraz ensidant yo) tankou daprè mwen, selon sa plizyè moun di, daprè nou; tout se mak enonsyasyon.


mardi 11 mars 2014

Document disponible dans le groupe de chez Facebook

Bonjour,

J'ai mis un document PDF sur les valeurs et les aspects du verbe pour téléchargement dans votre groupe sur Facebook.

Téléchargez-le et imprimez-le pour le cours de français de la semaine prochaine.

Cordialement,

Jean Pierre ANTOINE
Votre professeur

mardi 24 décembre 2013

Devoir de français

Bonjour,

A défaut de pouvoir taper tout le texte, je vous mets les mots qui n'apparaissaient pas dans la photocopie.

 C. Transformez ces phrases simples en phrases complexes, en …

3. On doit redoubler d'efforts en vue d'un environnement moins pollué. - 4. En dépit de son air revêche, Cécile est très serviable.

Merci de rédiger le devoir et de me le remettre a la rentrée de janvier 2014.

Joyeux Noël 2013 et bonne et heureuse année 2014.

lundi 9 décembre 2013

Phrase simple et phrase complexe

Bonjour,

Faisons la différence entre une phrase simple et une phrase complexe.

La phrase simple contient un seul verbe. Elle est donc formée d'une seule proposition. Il s'agit d'une proposition indépendante unique.
Ex. : Nous marchions sur la route.

La phrase composée est formée de deux ou de plusieurs propositions indépendantes.
Ex. : Monsieur Folbèche serra la balle de toutes ses forces et fixa le frappeur.

La phrase complexe est constituée d'au moins une proposition principale et d'une ou plusieurs propositions subordonnées (relative, conjonctive, participiale ou infinitive).
Ex. 1 : Lambert Closse enviait ceux qui couraient à l'ennemi. (prop. princ + prop. relative)
      2 : S'il disparaissait dans les bâtiments, nous savions que c'était pour sangloter. (prop. conjonctive + prop. princ. + prop. conjonctive)
      3 : L'Orignal réveillé de sa léthargie, il se retourna vivement. (prop. participiale + prop. princ)
      4 : Elle avait bien vu l'inconnu s'approcher de la fenêtre. (prop. princ. + prop. infinitive)


Les subordonnées introduites par un subordonnant

A. Subordonnants                                                                  Subordonnées
  conjonction de subord.                                               subordonnée conjonctive
(que, quand, parce que, pour que, etc.)                       Elle chante quand elle est gaie.

  pronom relatif                                                                   subordonnée relative
(qui, que, quoi, dont, où, lequel, etc.)                            Il regarde la neige qui tombe.

  mot interrogatif                                                subordonnée interrogative indirecte
(qui, ce que, si, lequel, quel, où, quand, etc.)                   Je me demande ce qu'il fait.


B. Les subordonnées sans subordonnant

  • Les subordonnées infinitives (leur noyau est un infinitif qui a un sujet différent de celui du verbe principal) : J'entends le train siffler.
  • les subordonnées participiales (leur noyau est un participe qui a un sujet différent de celui du verbe principal) : Le brouillard s'étant levé, on ne voyait plus rien.

C. Classification selon la fonction

1. Les fonctions par rapport à un nom ou à un adjectif
           
                           fonctions                                                         subordonnées

        complément de nom                                        relative (complément de l'antécédent) :
                                                                                   Montre-moi le livre que tu lis.
                                                                 conjonctive : Il s'habitue à l'idée que tu partes.

       complément de l'adjectif                              conjonctive : Je suis sûr qu'il réussira.

2. Les fonctions par rapport au verbe

                     sujet                                             conjonctive : Qu'il vienne nous étonnerait.
                                                                           relative : Qui vivra verra.

                  attribut                                           conjonctive : L'essentiel est que tu ailles bien.
                                                                        relative : Je suis qui tu devines.

          complément d'objet                               conjonctive : Je trouve qu'il chante bien.
                                                                       interrogative indirecte : Elle ignore où il va.
                                                                     infinitive : Nous avons senti le sol trembler.

3. Les subordonnées circonstancielles (complément de phrase)

Elles sont complément de temps, de cause, de conséquence, de but, d'opposition, de condition, de comparaison.
conjonctive : Il téléphone à un garagiste pour qu'il le dépanne. (but)
participiale : Le garagiste n'étant pas libre, il doit patienter.

                                         Exercice

Relevez les subordonnées contenues dans ces phrases, indiquez leur classe grammaticale et leur fonction. Attention, une subordonnée peut en contenir une autre.

1. Le libraire informa Sandrine que le livre qu'elle avait commandé était épuisé. - 2. Il ne sait plus où il a garé sa voiture. - 3. Quand il entendit sonner les douze coups de minuit, le fantôme entreprit sa tournée. - 4. Qui m'aime me suive. - 5. Le plongeur laissa les requins s'approcher de lui. - 6. Sa journée ayant été fatigante, il s’octroya un petit somme. - 7. Il est certain que la nuit venant, les recherches seront interrompues. - 8. Je suis qui je suis. - 9. La société dans laquelle il a placé son argent a fait faillite. - 10. Que le directeur annonce qu'il démissionne a fait l'effet  d'une bombe.